Bol u leđima je problem sa kojim se tokom života susretne veliki broj ljudi, bez obzira na godine i posao kojim se bave.
Nekome se javlja nakon dugog sedenja ili fizičkog napora i kod nekih ljudi tegobe mogu trajati mesecima i otežavati svakodnevne aktivnosti.
Jedna od opcija kojoj se ljudi često okreću jeste masaža, posebno kada je bol povezan sa napetošću mišića i ukočenošću.
Ipak, dobra masaža nije samo snažno pritiskanje bolnog mesta, već podrazumeva poznavanje anatomije, reakcije mišića i prilagođavanje tehnike osobi.
Za one koji žele da steknu praktična znanja iz ove oblasti, edukacija za masera u Dominusu obuhvata različite vrste masaža i fizioterapijskih tehnika, uključujući klasičnu, medicinsku, deep tissue i sportsku masažu.
Važno je znati ne samo kako se određeni pokreti izvode, već i kada masaža nije odgovarajući izbor i kada klijenta treba uputiti lekaru.
View this post on Instagram
Koje tehnike masaže najčešće pomažu kod bola u leđima?
Ne postoji jedna tehnika koja odgovara svakoj osobi i svakom tipu bola. Istraživanja ipak pokazuju da pojedine vrste masaže mogu kratkoročno ublažiti bol i poboljšati funkciju, naročito kod nespecifičnog bola u leđima.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, čak 619 miliona ljudi širom sveta živelo je sa bolom u donjem delu leđa tokom 2020. godine, a procenjuje se da bi broj mogao da poraste na 843 miliona do 2050. godine.
Bol u donjem delu leđa trenutno je i vodeći uzrok invaliditeta u svetu, što pokazuje koliko je ovaj problem rasprostranjen.
Klasična masaža

Klasična masaža koristi kombinaciju dugih pokreta, trljanja, gnječenja i umerenog pritiska na mišiće, zbog čega je dobar izbor kada su leđa prvenstveno napeta i ukočena.
Intenzitet može lako da se prilagodi, pa tretman ne mora da bude bolan da bi osoba nakon njega osetila olakšanje.
Kod bola u leđima njen cilj nije da „vrati pršljenove na mesto“, već da deluje na mišiće i druga meka tkiva oko bolne regije.
Dubinska masaža
Dubinska ili deep tissue masaža koristi sporije pokrete i jači pritisak kako bi se delovalo na dublje slojeve mišića i vezivnog tkiva.
Najčešće se bira kada postoji dugotrajna mišićna napetost ili osećaj da su određeni delovi leđa stalno tvrdi i zategnuti.
Ipak, jači pritisak ne znači automatski i bolji rezultat, a masaža ne bi trebalo da se pretvori u trpljenje bola tokom čitavog tretmana.
Miofascijalno opuštanje

Fascija je vezivno tkivo koje obavija mišiće i povezuje različite strukture tela, a miofascijalne tehnike koriste sporiji i kontrolisan pritisak na određene regije.
Kod osoba koje osećaju ograničenu pokretljivost i zategnutost, terapeut može ovu tehniku kombinovati sa drugim oblicima masaže i vežbama.
Masaža bolnih i napetih tačaka
Ponekad se u napetom mišiću nalazi manje područje koje je posebno osetljivo na pritisak i može izazvati lokalni ili preneseni bol. Tada se mogu koristiti kontrolisani pritisak i druge manuelne tehnike usmerene na bolna mesta, ali tretman mora biti prilagođen reakciji osobe.
Istraživanja manuelnih tehnika kod miofascijalnih bolnih tačaka pokazuju da one mogu smanjiti bol, mada još ne postoji dovoljno dokaza da se jedna metoda izdvoji kao najbolja za sve pacijente.
Važno je i to što samo pronalaženje takozvanih trigger tačaka nije potpuno objektivno, zbog čega dobar terapeut procenjuje celokupno stanje, a ne samo jedno bolno mesto.
Tajlandska masaža

Tradicionalna tajlandska masaža razlikuje se od klasične jer pored pritiska obično uključuje pasivna istezanja i rad sa više delova tela. Zbog toga može odgovarati osobama kod kojih su ukočenost i ograničenost pokreta izraženiji, ali nije dobar izbor kada postoji akutna povreda ili kada određeni pokreti pojačavaju simptome.
U istraživanju koje je uključilo oko 400 pacijenata koji su imali hroničan nespecifičan bol u donjem delu leđa, nakon deset nedelja klinički značajno poboljšanje funkcije zabeleženo je kod 62 do 65 odsto učesnika koji su primali masažu, naspram 38 odsto u grupi sa uobičajenom negom.
Još upečatljiviji podatak je da je 36 do 39 odsto učesnika iz grupa koje su išle na masažu reklo da se bol smanjio ili da je nestao, ali su se koristi vremenom smanjivale.
Koji su najčešći razlozi bola u leđima?
U velikom broju slučajeva nije moguće pronaći jednu preciznu strukturu koja je odgovorna za bol, zbog čega se koristi izraz nespecifičan bol u donjem delu leđa.
Tegobe mogu biti povezane sa opterećenjem mišića, manjkom fizičke aktivnosti i dugotrajnim boravkom u istom položaju, pa je korisno znati i kako sedenje utiče na kičmu.
Svetska zdravstvena organizacija navodi da upravo takvi slučajevi čine oko 90 odsto bolova u donjim leđima, a tegobe mogu biti povezane sa opterećenjem mišića, dužim boravkom u istom položaju, smanjenom fizičkom aktivnošću i kombinacijom više faktora.
Postoje i konkretniji uzroci, kao što su povrede, promene na međupršljenskim diskovima, suženje kičmenog kanala, artritične promene i određene bolesti koje zahtevaju medicinsku procenu.
Ako se uz bol pojave izražena slabost noge, gubitak osećaja, problemi sa kontrolom mokrenja ili stolice, temperatura, neobjašnjiv gubitak telesne mase ili bol nakon ozbiljnije povrede, masaža nije prvi korak već pregled lekara.
Često postavljana pitanja
Masaža može pomoći, ali nije jedino rešenje

Masaža može imati smisla kod mišićne napetosti i određenih oblika nespecifičnog bola u leđima, naročito kao deo pristupa koji uključuje kretanje, vežbe i promenu navika koje pogoršavaju tegobe.
Ako bol traje, postaje jači ili ga prate neurološki simptomi, važnije je pronaći njegov uzrok nego samo privremeno opustiti bolno mesto.